Preskoči na članak
Nezavisne regionalne analize

Jugoistočna Evropa, izvan naslova

Nezavisne analize za biznis, investicije, trgovinu i putovanja

CBAM 2026: šta izvoznici iz Srbije i Zapadnog Balkana moraju da urade sada

CBAM je od 2026. postao finansijski, ugovorni i podatkovni rizik za izvoznike. Analiza objašnjava šta kupci u EU traže i kako fabrika treba da pripremi proverljive podatke.

CBAM 2026: šta izvoznici iz Srbije i Zapadnog Balkana moraju da urade sada

CBAM je od 1. januara 2026. prešao iz probnog izveštavanja u režim koji stvara stvarni finansijski trošak za uvoz u Evropsku uniju. Formalni obveznik je uvoznik u EU ili njegov indirektni carinski zastupnik, ali kvalitet podataka zavisi od fabrike van Unije. Za proizvođača iz Srbije to znači da emisije više nisu samo tema održivosti: postale su deo ponude, ugovora, kalkulacije cene i kvalifikacije dobavljača.

Prva godišnja CBAM deklaracija za robu uvezenu tokom 2026. biće podneta do 30. septembra 2027. godine. To ne znači da domaći izvoznik može da čeka 2027. Kupac već tokom 2026. mora da zna koje količine uvozi, kako se računaju ugrađene emisije i koliko sertifikata može da bude potrebno.

Šta se promenilo 2026.

CBAM obuhvata određene proizvode iz sektora cementa, gvožđa i čelika, aluminijuma, đubriva, električne energije i vodonika. Presudan je tačan tarifni broj, a ne opšti opis proizvoda. Dve slične metalne komponente mogu imati različit tretman u zavisnosti od CN koda, materijala i stepena prerade.

Uvoznici koji prelaze jedinstveni maseni prag od 50 tona CBAM robe moraju da imaju status ovlašćenog CBAM deklaranta ili odgovarajuću referencu prijave. Oni kupuju sertifikate čija se cena tokom 2026. formira na osnovu kvartalnog proseka cena emisijskih jedinica u EU ETS sistemu. Od 2027. prosek postaje nedeljni, što povećava vezu između tržišta ugljenika i komercijalne kalkulacije uvoza.

Pitanje Odgovor za izvoznika iz Srbije
Ko je pravni obveznik? Uvoznik u EU ili indirektni carinski zastupnik, ali proizvođač mora da obezbedi podatke o postrojenju, procesu i emisijama.
Kada nastaje finansijski trošak? Za uvoz od 1. januara 2026; prva godišnja deklaracija i predaja sertifikata dospevaju do 30. septembra 2027.
Da li se mogu koristiti podrazumevane vrednosti? Da, kada su dozvoljene, ali one mogu biti nepovoljnije od stvarnih emisija i povećati trošak kupca.
Da li se priznaje domaća cena ugljenika? Ako se dokaže da je cena ugljenika stvarno plaćena u zemlji proizvodnje, odgovarajući iznos može da se odbije.
Ko proverava stvarne emisije? Za korišćenje stvarnih vrednosti potrebni su podaci i verifikacija u skladu sa pravilima CBAM režima.

Najveća greška: tretirati CBAM kao formular izvoznog odeljenja

Podatak o emisijama ne nastaje u prodaji. On se gradi iz potrošnje goriva i električne energije, proizvodnih količina, sastava sirovina, tehnoloških gubitaka, mernih uređaja i metodologije raspodele emisija između proizvoda. Ako fabrika ove podatke vodi u različitim tabelama bez jedinstvenog vlasnika procesa, rezultat može biti formalan, ali teško proverljiv.

Za kupca u EU problem nije samo pogrešan broj. Problem je nemogućnost da odbrani deklaraciju pred nadležnim organom. Zato će ozbiljni uvoznici sve češće uključivati CBAM zahteve u upitnike za dobavljače, ugovore, pravo na audit i uslove za obnovu komercijalnog odnosa.

Stvarne i podrazumevane vrednosti nisu neutralan izbor

Evropska komisija dozvoljava upotrebu propisanih podrazumevanih vrednosti u određenim okolnostima. Za izvoznika je, međutim, važno da uporedi rezultat. Ako je postrojenje energetski efikasnije od referentne ili podrazumevane vrednosti, nedostatak sopstvenih podataka može kupcu nepotrebno povećati CBAM obavezu.

Suprotno tome, sama činjenica da kompanija poseduje obračun ne znači da je stvarna vrednost povoljnija. Pre odluke o investiranju u verifikaciju potrebno je napraviti probni obračun, proveriti metodologiju i simulirati trošak po toni proizvoda pri više cena EU ETS jedinica.

Srbija uvodi sopstvenu cenu ugljenika, ali razlika ostaje velika

Ministarstvo zaštite životne sredine je u maju 2026. navelo da je Srbija započela uvođenje nacionalne cene ugljenika od četiri evra po toni CO₂ ekvivalenta, dok je u istom saopštenju kao orijentir navedena cena od oko 75 evra u EU ETS sistemu. Ovaj odnos ne treba čitati kao stabilnu tržišnu razliku: cena EU emisijskih jedinica se menja, a način priznavanja domaće cene zahteva dokaz da je trošak zaista plaćen i da nije kompenzovan.

Za industriju je važnije drugo pitanje: da li će domaći sistem pomoći kompanijama da uvedu pouzdano merenje, izveštavanje i verifikaciju ili će ostati dodatna administrativna obaveza nepovezana sa zahtevima kupaca u EU.

CBAM već utiče na regionalno tržište električne energije

Energetska zajednica je u prvom kvartalnom izveštaju nakon početka definitivne faze zabeležila da su komercijalno planirane prekogranične razmene između Zapadnog Balkana i susednih članica EU u prvom tromesečju 2026. pale za 25%, dok su day-ahead cene u ugovornim stranama bile u proseku oko 30 evra po MWh niže od cena na susednim tržištima EU.

Ovi rezultati su preliminarni i odnose se na kratak period, uz snažan uticaj hidroloških uslova. Ipak, pokazuju da CBAM ne deluje samo na pojedinačni račun uvoznika. Može da menja tokove trgovine, cenu električne energije, vrednost porekla energije i investicione signale za nove projekte.

Operativni plan za izvoznika: 90 dana, ne dve godine

  1. Mapirajte proizvode i CN kodove. Napravite listu svih proizvoda koji se izvoze u EU, njihovih tarifnih brojeva, kupaca, količina i postrojenja iz kojih potiču.
  2. Tražite pisani zahtev kupca. Uvoznik treba da potvrdi format, metodologiju, rokove, očekivani nivo verifikacije i kontakt osobe.
  3. Odredite vlasnika podataka. Proces mora da ima odgovornu osobu izvan uskog okvira ESG funkcije; obično su potrebni proizvodnja, energetika, finansije, prodaja i IT.
  4. Napravite obračun za jednu reprezentativnu isporuku. Testirajte da li se količine, potrošnja i emisije mogu pratiti do konkretnog proizvoda i perioda.
  5. Proverite kvalitet merenja. Nedostajući merači, procene bez dokumentacije i ručno prepisivanje podataka treba da budu navedeni kao rizici, a ne skriveni u proseku.
  6. Ugovorite odgovornost. Ugovor mora da definiše ko snosi trošak verifikacije, posledice kašnjenja, pravo na proveru, zaštitu poverljivih podataka i tretman promene metodologije.
  7. Napravite cenovne scenarije. Izračunajte koliko se marža menja pri različitim emisijama i cenama sertifikata i ko snosi razliku.
  8. Povežite dekarbonizaciju sa prodajom. Prioritet ulaganja treba da bude tamo gde smanjenje emisija štiti najveći prihod ili otvara kupca sa višim zahtevima.

Šta treba da sadrži CBAM data room dobavljača

  • identifikaciju pravnog lica i proizvodnog postrojenja;
  • opis procesa i granica obračuna;
  • proizvodne količine po periodu i proizvodu;
  • podatke o gorivu, električnoj energiji, sirovinama i prekursorima;
  • izvore podataka, merne uređaje i odgovorne osobe;
  • metod raspodele zajedničkih emisija između proizvoda;
  • obračun direktnih i relevantnih indirektnih emisija;
  • dokaz o eventualno plaćenoj domaćoj ceni ugljenika;
  • verifikacione izveštaje i evidenciju ispravki;
  • verziju podataka koja je poslata svakom kupcu.

Komercijalni pregovori će se promeniti

Kupac može tražiti nižu cenu zato što preuzima trošak sertifikata. Dobavljač može dokazati da su njegove emisije niže od konkurentskih. Uvoznik može tražiti pravo da promeni cenu ako Evropska komisija promeni podrazumevane vrednosti ili metodologiju. Bez unapred dogovorenih pravila, CBAM postaje spor o marži.

Najzreliji dobavljači neće prodavati samo proizvod i broj emisija. Ponudiće proverljiv tok podataka, rok odgovora, plan smanjenja emisija i osobu koja može da objasni metod kupcu ili verifikatoru. To je nova komponenta izvozne pouzdanosti.

Šta još nije moguće precizno tvrditi

Nije moguće unapred dati univerzalni CBAM trošak za „tonu čelika iz Srbije“. Trošak zavisi od tarifnog broja, ugrađenih emisija, prekursora, priznatog domaćeg ugljeničnog troška, cene sertifikata i ugovora sa uvoznikom. Svaka procena bez ovih elemenata je samo scenario.

BalkansNetwork će sledeću verziju ove analize dopuniti komentarima izvoznika iz sektora metala, aluminijuma ili đubriva i iskustvom kompanije koja je prošla nezavisnu verifikaciju podataka.


Zvanični izvori

Poslednja provera izvora: 4. avgust 2026. Sledeća urednička revizija: decembar 2026.