Preskoči na članak
Nezavisne regionalne analize

Jugoistočna Evropa, izvan naslova

Nezavisne analize za biznis, investicije, trgovinu i putovanja

Obnovljiva energija na Zapadnom Balkanu 2026: projekti rastu, ali mreža i dozvole odlučuju

Srbija ima oko 18 GW zahteva za priključenje, ali pipeline nije isto što i izgrađen kapacitet. Analiza pokriva mrežu, aukcije, negativne cene, dozvole, PPA i skladištenje.

Obnovljiva energija na Zapadnom Balkanu 2026: projekti rastu, ali mreža i dozvole odlučuju

Srbija je u julu 2026. imala oko 12 GW zahteva za priključenje novih projekata na prenosni sistem i još oko 6 GW na distributivni sistem. Istovremeno, Ministarstvo rudarstva i energetike navodi da je instalisani kapacitet obnovljivih izvora tri puta veći nego 2022. godine. Razlika između ova dva podatka opisuje glavni problem tržišta: veliki interes investitora ne znači da svi projekti mogu da dobiju priključak, dozvole, finansiranje i održiv prihod.

Solarni paneli i vetroturbine više nisu najteži deo investicione odluke. Vrednost projekta sve više određuju tačka priključenja, mrežna studija, ograničenje proizvodnje, balansna odgovornost, zemljište, dozvole, ugovor o prodaji i sposobnost da se električna energija isporuči u satima kada ima ekonomsku vrednost.

Pipeline od 18 GW nije isto što i 18 GW budućih elektrana

Ministarka rudarstva i energetike je 10. jula 2026. izjavila da postoje zahtevi za približno 12 GW priključenja na prenosni i 6 GW na distributivni sistem. Ove brojke ne treba predstavljati kao kapacitete koji će sigurno biti izgrađeni. Među zahtevima mogu biti projekti različite zrelosti, sa preklapanjima, promenama tehničkog rešenja i različitom verovatnoćom realizacije.

Za investitora je relevantno gde se projekat nalazi u postupku: da li postoji samo zahtev, ugovor o izradi studije, završena studija, odobrenje za priključenje, ugovor o izgradnji priključka ili završena infrastruktura. Svaki korak ima drugačiju vrednost i drugačiji rizik.

Faza Šta investitor ima Šta još može da ugrozi projekat
Lokacija i inicijalna analiza Zemljište ili opciju, osnovne podatke o resursu Prostorni plan, životna sredina, vlasništvo, udaljenost od mreže
Zahtev za studiju priključenja Pokrenut postupak kod operatora Nedovoljan kapacitet, potreba za pojačanjem mreže, konkurentski zahtevi
Studija priključenja Tehnički definisan mogući način priključenja Trošak radova, rok, uslovi sistema, promena projekta
Dozvole i ugovori Napredniji pravni i tehnički status Žalbe, kašnjenje dokumentacije, finansiranje, PPA ili tržišni rizik
Izgradnja i puštanje u rad Fizički projekat i priključak Kašnjenja, trošak opreme, testiranje, ograničenje proizvodnje, balansiranje

Aukcije potvrđuju interes, ali ne uklanjaju razvojni rizik

Drugi krug aukcija za tržišne premije završen je u februaru 2025. Investitori su prijavili 41 projekat, ponuđena kvota od 424,8 MW bila je premašena, a podršku je dobilo deset solarnih i vetroelektrana ukupnog kapaciteta 645 MW. Ministarstvo je procenilo planiranu vrednost investicija na 782 miliona evra.

Tržišna premija može da stabilizuje prihod, ali ne rešava zemljište, priključak, kašnjenje opreme, finansiranje, balansnu odgovornost ili spor sa lokalnom zajednicom. Banka neće finansirati megavate iz rešenja o aukciji ako ugovorni i tehnički lanac nije dosledan.

Ministarstvo je takođe navelo plan da se kroz trogodišnji program aukcija sistemu doda 1.300 MW privatnih projekata i da bi Srbija do kraja decenije mogla da dobije oko 3,5 GW novih zelenih kapaciteta. To su ciljevi i očekivanja, ne gotovi proizvodni kapaciteti.

Mreža postaje najvredniji deo projekta

Elektromreža Srbije objavljuje postupke i spiskove zahteva za priključenje. Zaključno sa 2. februarom 2026. EMS je naveo 30 zahteva za ugovor o izradi studije priključenja u aktuelnom ciklusu. Studija analizira tokove snaga, naponske prilike, sigurnost po kriterijumu N-1 i struje kratkog spoja.

Investitor zato mora da razume da „blizu dalekovoda“ nije dokaz priključivosti. Mreža može biti fizički blizu, a da nema raspoloživ kapacitet bez velikog pojačanja. Trošak priključka može promeniti ekonomiku, a rok radova može biti duži od roka za opremu ili finansiranje.

Negativne cene su od maja 2026. stvarnost i u Srbiji

SEEPEX je 6. maja 2026. omogućio trgovanje sa negativnim cenama. Prva negativna day-ahead cena zabeležena je 10. maja za sat od 14 do 15 časova, kada je tržište zatvoreno na -0,01 evro/MWh uz obim od 673,4 MWh. Na intraday tržištu su 24. maja za sat od 15 do 16 časova realizovane trgovine sa prosečnom ponderisanom cenom od -8,83 evra/MWh.

Jedan ili nekoliko negativnih sati ne znači da su solarni projekti neisplativi. Oni pokazuju da električna energija nema istu vrednost u svakom satu. Kada veliki broj solarnih elektrana proizvodi istovremeno, cena može da padne, dok se vrednost pomera ka fleksibilnosti, skladištenju, upravljanju potrošnjom i proizvodnji u drugačijem profilu.

Finansijski model koji koristi jednu prosečnu godišnju cenu i zanemaruje profil proizvodnje može preceniti prihod. Potrebni su scenariji capture price-a, negativnih cena, curtailmenta, troška balansiranja i degradacije baterije ako projekat uključuje skladište.

Pet izvora prihoda i rizika

Tržišna prodaja

Merchant projekat zadržava potencijal viših cena, ali je izložen volatilnosti i profilu proizvodnje. Banka će tražiti konzervativne scenarije i zaštitu od dugog perioda niskih cena.

Korporativni PPA

Dugoročni ugovor može stabilizovati prihod i pomoći industrijskom kupcu da upravlja cenom i emisijama. Rizik se prebacuje na kreditnu sposobnost kupca, ugovornu formulu, odstupanje profila i pitanje ko snosi balansiranje.

Tržišna premija

Premija smanjuje cenovni rizik u okviru pravila aukcije, ali projekat i dalje mora da ispuni rokove, dozvole, priključak i druge obaveze.

Garancije porekla

One mogu doneti dodatni prihod, ali ne treba ih dvostruko računati ako su prava već preneta kupcu, snabdevaču ili u okviru šeme podrške.

Fleksibilnost i skladištenje

Baterija može pomeriti isporuku, smanjiti ograničenje ili pružati tržišne usluge. Njena vrednost zavisi od pravila tržišta, broja ciklusa, degradacije, priključne snage i mogućnosti kombinovanja prihoda.

Dozvole su poslovni proces, ne pravna fascikla

Energetska zajednica je u aprilu 2026. pokrenula podršku zemljama Zapadnog Balkana za rešavanje uskih grla u planiranju prostora i izdavanju dozvola. Fokus je na pogodnom zemljištu, jasnijim nadležnostima, rokovima i koordinaciji institucija.

„Ubrzavanje“ ne znači ukidanje procene uticaja ili prava zajednice. Projekat koji pokušava da preskoči ranu komunikaciju često kasnije plaća kroz žalbe, izmene trase, kašnjenje ili gubitak društvene dozvole za rad.

Investitor treba da vodi jednu matricu svih dozvola, sa pravnim osnovom, organom, ulaznim dokumentom, zavisnostima, rokom, odgovornom osobom i statusom žalbe. Ako se dokumenti vode odvojeno kod projektanta, pravnika i lokalnog partnera, rizik kontradikcije raste.

Regionalna infrastruktura određuje koliko energije može da pređe granicu

Energetska zajednica je u martu 2026. otvorila konsultacije za novu listu projekata od interesa Energetske zajednice. Od 27 prijavljenih projekata, osam elektroenergetskih projekata prošlo je početni pregled, uključujući nove ili ojačane interkonekcije između zemalja regiona.

Takvi projekti mogu smanjiti zagušenja, povećati sigurnost i omogućiti bolju integraciju obnovljivih izvora. Njihov razvoj je, međutim, sporiji od izgradnje pojedinačne solarne elektrane. Privatni projekat ne treba da zasniva rok na regionalnom dalekovodu koji još nema konačnu investicionu odluku.

CBAM dodatno komplikuje izvoz električne energije

Prvi kvartalni izveštaj Energetske zajednice nakon početka definitivne faze CBAM-a zabeležio je pad komercijalno planiranih razmena sa susednim tržištima EU od 25% u prvom kvartalu 2026. Sekretarijat je upozorio da način dokazivanja porekla i primena podrazumevanih faktora može pogoditi i obnovljivu električnu energiju.

Podaci su preliminarni i obuhvataju kratak period, ali za investitora otvaraju važno pitanje: da li projekat računa na domaće tržište, PPA, aukciju ili izvoz i koji regulatorni dokaz je potreban za svaki tok prihoda.

Dubinska provera projekta: deset pitanja

  1. Koji je tačan pravni status zemljišta i pristupnih puteva?
  2. Da li je projekat usklađen sa važećim prostornim planom?
  3. U kojoj fazi je postupak priključenja i koji dokument to dokazuje?
  4. Ko plaća priključak i koje mrežne radove projekat zavisi da drugi završi?
  5. Koliki su očekivani gubici, curtailment i raspoloživost?
  6. Koji izvor prihoda finansijski model koristi i da li je ugovor potpisan?
  7. Ko snosi balansnu odgovornost i po kojoj ceni?
  8. Da li su svi prinosi zasnovani na nezavisnoj studiji resursa?
  9. Kako model tretira negativne cene i profil proizvodnje?
  10. Šta se dešava ako se promeni snaga, oprema, vlasnik ili rok?

Kada baterija ima smisla

Baterija nije automatski odgovor na svako mrežno ograničenje. Potrebno je znati da li projekat želi da pomeri prodaju u skuplje sate, smanji vršnu snagu, izbegne ograničenje, pruža balansne usluge ili podrži korporativni PPA.

Model mora uključiti investicioni trošak, zamenu delova, degradaciju, efikasnost ciklusa, ograničenje priključka i prihode koji se međusobno isključuju. Projekat koji istu bateriju istovremeno računa za više punih prihoda može izgledati bankabilno samo u tabeli.

Šta je danas vredniji projekat

Najvredniji projekat nije nužno onaj sa najvećom nominalnom snagom. Češće je to projekat koji ima čisto zemljište, realan priključak, završene dozvole, konzervativnu studiju prinosa, ugovorljiv prihod i tehničko rešenje koje odgovara mreži.

Investitor koji kupuje „megavate u razvoju“ treba da plati za dokazanu zrelost, ne za broj u prezentaciji. U tržištu sa desetinama gigavata zahteva, retkost postaju kvalitetna dokumentacija, raspoloživ priključak i sposobnost realizacije.

BalkansNetwork će sledeću verziju dopuniti komentarima operatora, investitora, banke i lokalne zajednice, kao i poređenjem pravila u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji.


Zvanični izvori

Poslednja provera izvora: 4. avgust 2026. Sledeća urednička revizija: decembar 2026.